Upoznajte Anu Borović, mladu Zagrepčanku s riječkom adresom koja se nakon diplome odlučila otisnuti u avanturu života i otići s ruksakom na proputovanje Južnom Amerikom. Bila je to odluka koja joj je zauvijek promijenila život: iako je krenula s namjerom da ostane samo 3 mjeseca, Ana se zaljubila u Amazonsku prašumu i provela 3 godine u suživotu s amazonskim plemenima, a znanje koje je prikupila tijekom boravka odlučila je pretočiti u posao posvećen očuvanju prašume i njezinih plemena. Ovo je njezina priča.
AVANTURA ŽIVOTA
– Neposredno po primitku diplome na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu krenula sam s backpack ruksakom na proputovanje Južnom Amerikom. Želja mi je bila iskoristiti posljednje dane ‘slobode’ prije potrage za stalnim zaposlenjem. Planirala sam putovati tri mjeseca. Ostala sam tri godine. Moje istraživanje kontinenta zaustavilo se u Amazoni i zauvijek promijenilo moj životni smjer. Nisam ni slutila da ću jednoga dana upravljati prirodnim rezervatom u Amazonskoj prašumi, biti učiteljica, borac protiv krivolova, a najmanje da ću se u Zagreb vratiti kao poslovna žena i pokrenuti tvrtku Mayantu.
OD AUTOSTOPERICE DO BORCA PROTIV KRIVOLOVA
– Avantura je započela u argentinskom gradu Buenos Aires. Krenula sam na jug, prema Patagoniji, a putovala sam autostopom. S obzirom na to da sam magistrirala Znanost o okolišu, volontirala sam kao rendžerica u Nacionalnom parku Torres del Paine u Patagoniji. To je ujedno bio i jedini planirani korak putovanja. Posao mi se jako svidio i tražila sam sličan u drugim krajevima Južne Amerike. Tako sam dospjela u Amazonu. To je bila ljubav na prvi pogled, a traje još i danas! Ubrzo sam postala upravitelj prirodnog rezervata Tapiche. Upoznala sam koncept održive žetve (wild harvest) koji me motivirao da počnem ozbiljno razmišljati o plasiranju ekoloških ulja iz Amazone u Europu.
KONCEPT ODRŽIVE ŽETVE
– Pod pojmom održive žetve podrazumijeva se da se ništa ne sadi već se ručno ubire samoniklo bilje. Održiva žetva jedini je legalan i bezopasan posao koji plemena mogu raditi. Jedina alternativa je rad u nemilosrdnoj drvnoj industriji ili pak lov na egzotične divlje životinje. No, sve je izraženiji i negativan učinak žetve: primjerice, pod pritiskom ‘brže-više-lakše’ ljudi sijeku palme kako bi ubrali plod.
– Ova pojava još uvijek prolazi neopaženo na svjetskom tržištu. Neka staništa buriti palme u blizini Iquitosa potpuno su pretvorene u zajednicu muških stabala bez plodova. Berači su izvijestili da ponekad hodaju 3 do 4 dana kako bi pronašli prikladna stabla za žetvu. Samo za potrebe grada Iquitos, mjesečno se posiječe tisuću palmi.
SPAS AMAZONSKE PRAŠUME
– Spaljivanje šume i pokretanje plantažnog uzgoja nova je prijetnja Amazonskoj prašumi, plemenskim zajednicama i njihovom načinu života. Na internetu često nailazimo na fotografije ovih palmi, uredno posloženih na travnatoj livadi. Tako izgledaju plantaže koje stvara čovjek, dok u prirodnom okruženju one rastu u gustoj močvari.
– Svjesna koliko moderno doba nanosi štete životnoj sredini amazonskih plemena, odlučila sam okrenuti ovaj negativan koncept u korist prašume. U to vrijeme, igrom slučaja u gradu Iquitos upoznala sam Lorenu Konjević koju je također zainteresirao program Wild harvest te smo zajedničkim snagama kreirale Mayantu, ekološki brend amazonskog ulja provođenjem održive žetve nad divljim/samoniklim biljem bez prethodne kultivacije prostora.
– Žetva u teškim uvjetima udaljenih dijelova Amazone zahtijeva više radne snage, ali ujedno osigurava stabilne prihode za brojne obitelji, pruža alternativu za destruktivne djelatnosti i čuva Amazonu za buduće naraštaje.
MAYANTU – DOBRI DUH AMAZONE
– Prema legendi, Mayantu je mitsko biće koje luta između dvije dimenzije, fizičke i duhovne te se može kamuflirati u koru drveta ili preuzeti oblik životinje. Mayantu je poznat kao dobri duh Amazone koji posjeduje znanje o ljekovitom bilju prašume kojima liječi ljude u nevolji – upravo iz tog razloga odlučile smo naš brend nazvati prema mitološkom biću koje simbolizira duhovnu snagu i sklad prašume.
– U projektu surađujemo s tri plemena: Matsés, Kokama i Ashurar. Matsés je izolirano pleme od zapadnjačkog utjecaja, koje je napisalo prvu enciklopediju medicinskog bilja na svom, istoimenom, jeziku. Pleme je u šumi označilo svoj teritorij, koji je danas službeno priznat i time zaštićen od vanjskih utjecaja.
– U projektu sudjeluje i neprofitna organizacija Acate koja pruža logističku podršku plemenskim zajednicama, te tvrtka Eco Ola koja pomaže u distribuciji. Nakon što plemenske zajednice prikupe plodove, očiste ih i osuše na suncu, mi greengosi preuzimamo logistiku. Prikupljamo vreće od plemena do plemena i odvozimo žetvu u grad na hladno prešanje ulja. Količina koju plemena smiju brati je neograničena, kao i teritorij Amazone.
– Nakon što poslušaju našu priču, kupci i sami požele postati njezin dio te na taj način podržati praksu održive žetve, a danas je važnije nego ikada pratiti podrijetlo proizvoda i informirati kupce o načinu na koji je proizvod dobiven. Naša je želja da amazonska stvarnost postane stvar prošlosti – a ključ je u rukama svih nas, poručuju nam Ana i Lorena za kraj ove zaista inspirativne priče.
Više o Mayantu proizvodima možete saznati ovdje.
Foto: Ana Borović/Mayantu