Uredba je na e-savjetovanju od 10. rujna do 11. listopada, a u tom razdoblju građani se mogu na jednostavan način putem aplikacije uključiti u savjetovanje i dati svoj komentar na Uredbu.
Rijeka – Nedavno predstavljena Uredba o uslužnim područjima prvi je korak ka reformi u sektoru vodnih usluga koja uključuje integraciju postojećih uslužnih područja i to uspostavljanjem 41 uslužnog područja u Republici Hrvatskoj na kojem će integrirani javni isporučitelji vodnih usluga pružati usluge javne vodoopskrbe i odvodnje. Na pomolu je reforma u sektoru vodnih usluga u sklopu koje će doći do udruživanja pružatelja javnih vodnih usluga čime će one postati dostupnije potrošačima, a cilj je i da cijena usluga nakon provedbe investicija potrošačima bude priuštiva.
Najveće uslužno područje u Primorsko-goranskoj županiji preuzima riječko Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o., a obuhvatit će gradove Bakar, Čabar, Delnice, Kastav, Kraljevicu, Opatiju, Rijeku i Vrbovsko te općine Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klanu, Kostrenu, Lokve, Lovran, Matulje, Mošćeničku Dragu, Mrkopalj, Ravnu Goru, Skrad i Viškovo.
Osnovni kriteriji za uspostavu novih uslužnih područja su isporuka vode od minimalno 2 milijuna m3 godišnje (s mogućim odstupanjem od -10%) ili isporuka vode od 800.000 do 1.000.000 m3 vode godišnje uz zadovoljavanje dodatnih kriterija priuštivosti sadašnje i buduće cijene, dok su kriteriji za određivanje koje će komunalno društvo preuzeti upravljanje određenim područjem najveći prihod od cijene vodne usluge, cijene isporuke vode prema drugom isporučitelju vodnih usluge i naknade za razvoj u 3 godine prije donošenja uredbe ili isporučena količina vode korisnicima ili drugim isporučiteljima u istom razdoblju.
Uredba je na e-savjetovanju od 10. rujna do 11. listopada, a u tom razdoblju građani se mogu na jednostavan način putem aplikacije uključiti u savjetovanje i dati svoj komentar na Uredbu.
Kako je istaknuto u opisu Uredbe, cilj integracije je jačanje javnih isporučitelja vodnih usluga radi bolje i učinkovitije provedbe investicija, posebice onih iz fondova Europske unije. Nadalje, integracijom će se postići ravnomjeran razvoj države u sektoru javne vodoopskrbe i odvodnje, a ono što je posebno važno za građane, osigurat će se da cijena vodne usluge bude priuštiva građanima i nakon provedbe investicija i to tako da ne prelazi 3% neto raspoloživog dohotka kućanstva na godišnjoj razini. Od ove će reforme posebnu korist imati manje sredine, odnosno oko 200 malih lokalnih nereguliranih vodovoda bez adekvatne kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koje će se priključiti u sustav javne vodoopskrbe čime će biti zadovoljeni i uvjeti da preostalih 70 jedinica lokalne samouprave pristupe u temeljni kapital društva preuzimatelja na uslužnom području i time njihov razvoj postane obveza integriranog javnog isporučitelja vodnih usluga.